Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar: „Rat u Ukrajini ide u goru fazu“

Prošle godine, uz posredovanje UN-a, potpisan je sporazum u Istanbulu kojim je omogućen siguran prolaz za brodove koji prevoze žito iz tri južne ukrajinske luke. Neizvjesno je da li će to biti moguće ove godine“.

Razgovarala: Nermina Šunj Kušljugić

Ravno je godina dana od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Žrtve u Ukrajini se broje u hiljadama, ginu civili, ubijena su djeca. Infrastruktura Ukrajine je razorena. Razoreni su, međutim, i geopolitički odnosi u Evropi, odnosno, cijelom svijetu.

Mnogi su skloni rat u Ukrajini smatrati prekretnicom u novom vremenu i novim odnosima svjetskih sila.

RAT KOJI JE UZDRMAO  SVIJET

Ono što građani itekako osjete na sopstvenom životnom standardu je činjenica da su brojne svjetske ekonomije ovisile o Ukrajini i Rusiji. Zbog rata je poslovanje brojnih svjetskih kompanija ili prestalo ili je ozbiljno ugroženo.

Koliko je rat u Ukrajini za proteklu godinu promijenio sliku svijeta, ali i određene relacije u Bosni i Hercegovini, za Megafon je govorio Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar.

“Prva godina ruske invazije na Ukrajinu uzdrmala je cijeli svijet“, kaže Kozar na pitanje kako se ruska agresija na Ukrajinu odrazila na svjetsku ekonomiju.

„Agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila geopolitičku kartu svijeta i uticala na tržišta nafte, plina i žitarica. Povećanje njihovih cijena posljedično je uzrokovalo više cijene svih proizvoda u čijoj proizvodnji u značajnoj mjeri učestvuju energenti, pšenica i kukuruz.

Došlo je do rasta inflacije naročito u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.

Ukrajina je ključni svjetski snabdijevač žitaricama, a ove godine bi žetva zbog rata mogla biti upola manja. Prošle godine, uz posredovanje UN-a, potpisan je sporazum u Istanbulu kojim je omogućen siguran prolaz za brodove koji prevoze žito iz tri južne ukrajinske luke. Neizvjesno je da li će to biti moguće ove godine“.

Koje bi zemlje u tom slučaju bile najugroženije?

„Najranjivije su one ekonomije čija je vlastita proizvodnja poljoprivrednih proizvoda minalna ili je nema nikako, odnosno koje su potpuno ovisne o uvozu. U tim okolnostima nemoguće je izbjeći poskupljenja, čak i drastična, ukoliko vlade ne interveniraju određenim mjerama.

Dugoročno je moguće da drugi proizvođači ovih proizvoda povećaju svoje kapacitete i time nadomjeste ruske i ukrajinske, što bi cijene moglo umanjiti, ali to se ne može riješiti preko noći i nova poskupljenja su izvjesna“.

Šta sve to znači za ekonomiju Bosne i Hercegovine?

„Standard građana Bosne i Hercegovine sve je sve lošiji a inflacija kod nas nije uzrokovana samo globalnim faktorima, nego i lošim potezima pojedinih domaćih proizvođača i trgovaca. Inspekcije bi trebale biti mnogo efikasnije. Inače, Iz Centralne banke BiH objavili su da će inflacija za 2023. godinu u BiH iznositi devet posto, ali sudeći po poskupljenjima, naročito prehrambenih proizvoda ima se dojam da je mnogo veća. Pored globalnih faktora, koji dominantno određuju kretanje inflacije, razumno je očekivati da će razlike u stopi inflacije među zemljama, pa i u BiH, u velikoj mjeri ovisiti i o fleksibilnosti, strukturi i potencijalu domaćih ekonomija..

Kakva bi, s obzirom na sve što ste kazali, mogla biti 2023. godina?

„Nisam optimista, jer nema naznaka o početku pregovora o prestanku ovog rata, pa čak ni o nekoj vrsti zamrznutog sukoba. Procjene ekonomskih analitičara u Evropskoj uniji podudaraju se s upozorenjem francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se “historija vraća” u Evropu, dok rat u Ukrajini “ide u još goru fazu”, kaže u razgovoru za Megafon vojnopolitički komentator Đuro Kozar.

Tekstove Megafona dozvoljeno je preuzimati uz obavezno navođenje izvora i autora sadržaja.

Megafon.ba